ŽIVOT JE POPUT PRIČE: NIJE VAŽNO KOLIKO JE DUG VEĆ KOLIKO JE DOBAR!

htjeli ste novi post pa vam ga evo buahahahahaha

nađite me tu....byby

hey...

već dugo nisam napisala post,i to pametan post,,,
pa ću sada nastojat... naime ovaj početak mi je najgori...ovaj post nije o meni već o jednoj frendici zapravo posvećen frendici...
maloprije sam bila na na blogu od frendice, i tam pročitam kak je jadna sva u kurcu, a zašto? zato jer je čovjek od krvi i mesa, zato jer smo svi poslani na ovaj jebeni svijet da bi patili,valjda je to nekakva kušnja,ili su za to krivi adam i eva koji su protjerani iz raja pa je ovo neka vrsta pakla/čistilišta, valjda da svi na vlastitoj koži osjetimo kako su oni pogriješili,dal je to sve zobg one zabranjene jabuke, imali su sve a željeli su baš tu jebenu jabuku! dali zato i mi danas imamo sve(većina nas,da ne započinjem temu o jadnoj djeci u africi,koji za koricu kruha cjeli dan rade u kamenolomu...) a baš želimo ono što nemožemo imat,ili je zabranjeno,,, nekažu bez veze "zabranjeno voće je najslađe"... No nekad je ta cura bila moj uzor što se ticalo riješavanja problema, na život je gledala ružičastim naočalama, problemima se smijala, nikad se na toj curi nije moglo vidjet da ju nešto muči,skrivala je sve iza osmjeha,ali sada kad vrtim film unatrag,sjećam se njenog zamišljenog pogleda,jedino se na očima moglo vidjeti da ju nešto tišti,proždire iz nutra...al tada još razigrani mulci nismo to shvaćali,ili nas nije toliko pogađalo,nikad se nije žalila a mi se nismo igrali istrazitelja da otkrijemo tajnu njenog pogleda...
no danas nakon dugo vremena, mene nešto izjeda iz nutra, žaljela bi joj pomoći a neznam kako, neznam one prave riječi koje bi joj uputila a da njoj to pomogne da bude opet ona stara, vesela i nasmijana...onakva kakvu ju ja znam ...moja

MySpace Layouts

Myspace layouts

MySpace Layouts

hey....
evo da se i ja javim nakon dugo vremena... uljenila sam se neda mi se pisat postove,, neznam sto bi pisala, sve je koma,,, sve,,, o ljubavi nemam što pisat, nemam dečka, a onaj što mi se sviđa je kreten,, jeli to i više nego dovoljno o njemu, mislim da je,, nije zaslužio da ga spomenem, a kamol da u svom dragom blogiću pisem o njemu... (al ipak...ovo je za njega,,,
inače život:- dvije riječi bit će potpuno dovoljne... "mrzim život!"
Škola: a to je za sada ok, recim o, još da ispravim topove iz kemije,biologije i latinskog i onda sam mirna, u pon pišemo kont iz povjesti... a meni e neda učit, još me danas tak trbuh boli pa se neću ni trudit učit,,, odmarat ću se... a u pon mi vjerojatno počinje praksa, fuck ko mali pekar izgledam u onm odjelu,,, plače mi se kad ga vidim, i ja se moram u to sranje uvlačit, samo da bi napravila dva kreveta, nema smisla to mogu i u normalnoj robi. i da još najgora stvar, moram skinut lak s noktiju i ODREZAT IH... a nema šanse, bez dugih noktiju sam ko invalid, nemogu nis radit jer mi sve smeta, a mojoj dragoj raski ak to smeta nek ih ne gleda... ne teroriziram ni ja nju da se ošiša...pa nek se ona onda okone mojih noktiju...

fuck o čem ja pišem??? vidite da nemam ideje...

ae pusa i pozdrav svima,,,
posebno crnoj deji i zelenim macama

hey ... samo da javim da sam živa. neznam šta bi pisala, nemam ideje, neznam ništa pametno,,, a i da počnem pisat o nečemu trebalo bi malo duže,,, kad počnem neznam stat...
napokon sam sredila ocjene

st patrick's

nasla sam sliku bivšeg, razreda i onak gledajući ju preplave me neki osjćaji valjda tuge,,,na neki način fale mi ti ljudi, kad bi ih pogledala znala sam tko što misli ipak 8 god nije malo,,, fale svakodnevna anina kukanja kak joj se neda u glazbenu i na balet,,,katina-jel joj zec poslo por il ne, ivavina stalna šminkanja i koja maskara je dobra a koja nevalja, teine prvale, denijeve gluposti, matkovi svježi tračevi(naime radilo se o taču koji bi mi znale već par mjeseci)ma to je samo od nekih stvari , neka se ne uvrijede oni koje nisam spomenula =)
a sad jedna pjesmica od elementala

ODRASTANJE

Stajali smo jedni kraj dragih ponosno nasmješenih lica
dok smo primali maturalnu svjedodžbu od profesorica
zadnji dan valjda da smo svi stajali skupa
zadnji dan da smo bili ekipa škvadra grupa
izgleda ko jučer a kolko godina već prošlo je
u sjeni da ne primjetiš po tiho samo nestaje
sva veza među nama,greška je il defekt
riječ prijateljstvo iz prezenta ode u perfekt
imamo se rad al nemamo se baš
danas živimo svoj film nepostoji onaj naš
dal smo bili mladi, naivni il smo tad već kalulirali
neki su zaposlili se neki diplomirali
neki su i danas još ostali djeca nekima se rodila djeca
svi smo svojim putem pošli,
neki stali na po puta a neki došli
stigli tu di su sad
neki su napustili svoj grad
vratit se nemožemo i da možemo kako bi
kad promjenili smo puteve ko kolosjeke vlakovi
JEDNOM U ŽIVOTU EKIPA SE NAGLO RASTAJE VALJDA TO ZOVU ODRASTANJE...

....
KAŽU DA MJENJAM SE
KAŽU NE DA TO DOBRO JE
KAŽU SVI SVE TO PROŠLO JE
I NEKAD TEŠLO JE A TEŠKO JE
KAŽU DA NE BOIM SE
KAO NJIMA SVE TO LAKO JE
DIŽEM SREDNJAK SVIJETE
RAĐE OSTAJEM DIJETE
.....